Sela u jagodinskoj opštini

Smeštena na idealnoj nadmorskoj visini, Jagodina predstavlja središte Pomoravskog okruga u Centralnoj Srbiji. Ukupna površina čitave Opštine Jagodina je blizu 470 m², a uz samu Gradsku opštinu čine je još 5preko 50 sela, koja ulaze u njen sastav.

U Gradskoj opštini Jagodina živi nešto više od 36 hiljada stanovnika, dok je ukupan broj stanovnika čitave Opštine Jagodina sa stanovnicima sela koja ulaze u njen sastav preko 71 hiljade.

Sva sela koja čine teritoriju Jagodine su saobraćajno povezana sa centralnom gradskom opštinom linijama prigradskog prevoza, tako da ako poželite da posetite neko selo do njega možete prilično jednostavno stići od Apartmana Jagodina prigradskim autobusima.

Koja sela ulaze u sastav Opštine Jagodina?

Kao što smo već pomenuli, Opštinu Jagodina čine Gradska opština Jagodina i sledeća sela : Glogovac, Kalenovac, Dragocvet, Slatina, Medojevac, Šuljkovac, Bagrdan, Gornje Štiplje, Donje Štiplje, Dragoševac, Kovačevac, Međureč, Belica, Bresje, Bukovče, Glavinci, Vranovac, Vrba, Vinorača, Gornji Račnik, Donji Račnik, Voljavče, Dobra Voda, Dražimirovac, Jošanički Prnjavor, Deonica, Ivkovački Prnjavor, Duboka, Šantarovac, Staro Selo, Kočino Selo, Strižilo, Topola, Trnava, Crnče, Lovci, Miloševo, Ribnik,Novo Lanište, Staro Lanište, Mišević, Ribare, Siokovac, Rakitovo, Rajkinac, Končarevo, Lozovik, Kolare, Lukar, Mali Popović, Bunar i Majur.

Više informacija o selima u Jagodini

Selo Glogovac broji oko 1 300 stanovnika prema nedavno izvršenom popisu, a poslednjih godina je uočljiv pad broja meštana sela. I pored toga, meštani se i dalje bave starim srpskim zanatima, a selo Glogovac je od grada udaljeno tek nešto manje od 10 kilometara.

Iako je u selu Kalenovac sve do 1964. godine radila osnovna škola, od tada pa do danas nažalost je ostalo bez mlađih meštana, a trenutno najmlađi stanovnik ovog sela ima preko 50 godina. Ono po čemu je ovo selo i dalje prepoznatljivo svakako je specifična, takozvana autohtona sorta grožđa koja nosi naziv "Otelo", a ukupan broj stanovnika je svega 21, prema podacima zvaničnog popisa. Selo Kalenovac i pored tako malog broja stanovnika svake godine praznuje dve slave - Sveti Arhangel Gavrilo i Sveti Arhangel Mihailo.

Srećom selo Dragocvet i dalje živi, a ukupan broj njegovih stanovnika je blizu 1 200 i od grada Jagodine je udaljeno svega 5 - 6 kilometara.U mlinu ovog sela se sakuplja i melje pšenica iz gotovo svih sela Opštine Jagodina.

U selu Slatina ima svega oko 170 duša, sli i pored tako malog broja meštana ima osnovnu školu. Udaljeno nešto manje od 20 kilometara od Jagodine, selo Slatina čuva spomen na sve borce izginule tokom Prvog i Drugog svetskom ratu, a spomen ploča podignuta u njihovu čast se nalazi u centru sela.

Još jedno, slabije naseljeno je selo Medojevac sa svega oko 130 meštana, dok ih u selu Šuljkovac ima blizu 650.

Jedno od poznatijih sela u ovoj opštini sigurno je i selo Bagrdan, koje trenutno broji blizu 900 stanovnika, a sve do pedesetih godina prošlog veka je bilo čak opštinski centar, od grada je udaljeno manje od 15 kilometara. Na mestu gde se reka Osaonica uliva u Veliku Moravu, smešteno je ovo selo, a nekada je bilo sastavljeno od Koprivnice i Deve Bagrdan. Ono što je posebno zanimljivo za istoriju sela jeste da je jedan njegov deo - selo Koprivnica bilo u sastavu nekadašnje Jagodinske nahije, dok je selo Deva Bagrdan što se slobodno prevodi kao Pojilo za kamile bilo pod tadašnjom turskom upravom i pripadalo je Kragujevačkoj nahiji. Tek krajem 19. veka se ova dva dela spajaju u varošicu, a kasnije selo Bagrdan. Nažalost, kako to obično biva, bez obzira na spajanje, meštani ova dva dela su se držali svojih običaja, a to se najviše ispoljavalo u verskim praznicima koje su proslavljali meštani Koprivnice i meštani Bagrdana, koja pogađate, nisu bila ista.

Selo Gornje Štiplje naseljava nešto manje od 150 stanovnika, dok u selu Donje Štiplje ima oko 200 meštana. U Donjem Štiplju se nalazi i zadužbina Petra Jozefa Klefiša, uspešnog industrijalca sa početka 20. veka, koji je upravo ovde 1928. godine sagradio crkvu posvećenu Presvetoj Bogorodici.

Tu je još i selo Dragoševac sa oko 450, selo Kovačevac koje broji blizu 290 stanovnika, kao i selo Međureč sa nešto manje od 400 stanovnika.

Na oko 15 kilometara udaljenosti nalazi se selo nazvano po istoimenoj reci u kome danas živi manje od 400 ljudi. Selo Belica je smešteno u neposrednoj blizini jedne od turističkih atrakcija Jagodine, čuvenog Jerininog grada, a od Apartmana Jagodina je udaljeno oko 18 kilometara . Reč je o ostacima grada za koji se veruje da je tu postojao u doba srednjeg veka. Nekada je ovo selo bilo izuzetno napredno, a upravo u njemu je gospodin Petronijević, koji je polovinom 19. veka bio na čelu Ministarstva unutrašnjih dela naložio da se otvori fabrika. I to, ni manje ni više nego fabrika stakla, što se u ono doba smatralo vrlo smelom zamisli, uzevši u obzir da je to bila prva takva fabrika ne samo na području Srbije, već i celog Balkana. Upravo iz tog razloga, pomenuti ministar u jagodinsko selo dovodi majstore ovog zanata poreklom iz Češke, koji se naseljavaju u selu dovodeći i ostale članove porodice. Ukoliko poželite da pogledate neki od predmeta koji su izrađivani u prvoj fabrici stakla u Srbiji, to možete učiniti ako posetite Zavičajni muzej Jagodina, koji je od Apartmana Jagodina u kojima ste smešteni udaljen svega pet minuta hoda. Još nešto što je izuzetno važno za istoriju Srbije se vezuje upravo za ovo selo. Naime, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, čuveni istraživač, botaničar i lekar Josif Pančić je došao u pomoć gospodinu Petronijeviću. On je, zapravo zamolio svog prijatelja Vuka Stefanovića Karadžića da pronađe nekog dobrog lekara i pošalje ga u selo Belica, jer su se majstori staklari iz Češke naprasno porazboljevali. Na molbu Vuka Karadžića, ovaj veliki srpski naučnik dolazi da pomogne, a i danas će Vam meštani sela pokazati takozvanu Staru školu, zgradu u selu u kome je meštane Belice lečio čuveni Josif Pančić.

U blizini Belice je i selo Mišević, selo Vrba, kao i Staro selo i selo Lozovik. U selu Bresje živi oko 650 stanovnika, selo Bukovče ima oko 850, a selo Glavinci 524 stanovnika. Selo Vranovac naseljava oko 140 meštana, dok su meštani sela Vinorača nešto brojniji i njih ima oko 1 000. Za razliku od sela Gornji Račnik koje broji tek oko 80 meštana, u selu Donji Račnik ih ima oko 550, a selo Voljavče broji nešto više od 1 900 duša.

Kažu da su u selu Dobra Voda postojala čak 4 izvora vode, te se smatra da odatle potiče njegov naziv. U selu koje se nekada zvalo Gladna, jer su vojnici koji su tu potražili utočište gladovali, danas živi manje od 380 ljudi.

Na oko 15 kilometara udaljenosti od Jagodine je selo Dražimirovac koje broji oko 420 stanovnika. Sa svega 35 stanovnika selo Jošanički Prnjavor nažalost spada u sela koja odumiru, ali i pored toga može da se pohvali mnogim zanimljivostima. Počev od istorije i predanja koja se vežu za nastanak ovog sela koje, smatra se postoji već 7 vekova, Jošanički Prnjavor ima i nešto što mnogi drugi nemaju. Reč je o prvom primerku dnevnih novina "Politika" koji se i dan danas čuva u bogatoj seoskoj biblioteci. Iako nema mnogo stanovnika, priroda je ovaj predeo obdarila mnogim biljnim vrstama, a među njima se izdvajaju divlje ljubičice kojih ovde ima više nego u ataru bilo kog sela jagodinske opštine.

Poznato po čak tri drveta - zapisa selo Deonica se nalazi na oko 8 kilometara udaljenosti od grada, a ima oko 620 meštana.Slava sela Ivkovački Prnjavor je Sveti Aranđel, a u njemu danas živi tek oko 90 stanovnika, dok u selu Duboka živi njih nešto više od 630.

U selu Šantarovac se nalazi spomenik svim vojnicima koji su stradali tokom Drugog svetskog rata, a samo selo je od Jagodine udaljeno oko 12 kiolematar i u njemu đivi nešto malje od 400 ljudi.

Sve do 30 - ih godina prošloga veka Kočino Selo je nosilo naziv Panjevac. Danas u njemu živi nešto više od 900 ljudi, a poznato je po tome što je rodno mesto kapetana Koče Anđelkovića. U selu se nalazi i drvo - zapis za koje postoje tvrdnje da je staro čak 250 godina, a meštani ga nazivaju Kočin hrast i nalazi se pod zaštitom Republike Srbije.

Selo Strižilo je najviše udaljeno od grada Jagodine i to čitavih 20 kilometara, a prema podacima zvaničnog popisa ima nešto više od 360 stanovnika. Iako, nezvanično selo broji zapravo preko 3 hiljade duša, međutim veliki deo njih dođe ovde samo na kratak predah i to najčešće tokom leta, uzevši u obzir da svoj hleb zarađuju u drugim zemljama.

U selu Topola živi tek nešto više od 35 ljudi, a meštani uglavnom pripadaju starijoj generaciji, dok u selu Trnava, koje je od Jagodine udaljeno tek oko kilometar živi blizu 2 000 ljudi. Na oko 5 kilometara udaljenosti od grada se nalazi i selo Ribnik koje broji približno 280 stanivnika, dok selo Crnče broji oko 200 stanovnika. Ovo selo je okruženo brdima i jedino je pomoravsko selo u kome postoji takozvana okamenjena so, koja je poseban oblik minerala.

Kakvo bi bilo selo Lovci da među skoro 800 ljudi, koliko ih živi ovde nema mnogo lovaca ? Ovo selo je udaljeno od Jagodine oko 15 kilometara i u njemu, sasvim očekivano postoje lovačke aktivnosti.

Tu je još i selo Miloševo sa nešto više od 1 00 stanovnika, kao i Novo Lanište i Staro Lanište, te selo Ribare koje broji preko 3 600 duša.

Na oko 5 kilometara udaljenosti od grada Jagodina se nalazi selo Ribnik sa nešto manje od 300 meštana, dok selo Siokovac ima oko 350 stanovnika i nalazi se na 10 - ak kilometara udaljenosti. U njemu je i crkva posvećena Svetom Savi. Ovo je ujedno i jedina crkva na području grada koja je posvećena ovom srpskom Svetitelju. Selo Siokovac spada u red bolje razvijenih sela ovog kraja.

Selo Rakitovo sa svojih preko 2000 stanovnika se smatra većim selom, a ono po čemu je posebno jeste što su njegovi stanovnici dobrim delom pripadnici mlađih generacija. Tu je i selo Rajkinac, udaljeno nešto više od 15 kilometara od grada i broji oko 400 meštana, dok u selu Kolare živi njih manje od 600. Iako je od centra grada udaljeno više od 10 kilometara ovo selo je jedno od retkih u čitavom kraju koje može da se pohvali i letnjom diskotekom. Hrast koji se nalazi u centru sela je pod zaštitom Republike Srbije, jer je i on drvo - zapis. U selu se svake godine i to prvog petka posle praznika Trojice upravo kod starog hrasta pravi seoska igranka, koja okuplja i mlade i stare meštane, ali i goste.

Još jedno manje i prilino udaljeno od grada je selo Lukar koje broji tek nešto više od 100 stanovnika, dok u selu Mali Popović živi oko 370 ljudi. Meštani Malog Popovića se često hvale svojim sugrađaninom Tomislavom Trifunovićem, koji je ovde rođen, kao i njegovim sinovima Sergejem i Branislavom, poznatim srpskim glumcima.

Udaljeno tek nešto više od 10 kilometara od grada, selo Bunar ima blizu 500 stanovnika, a u njemu se nalazi i drvo duda za koje se smatra da je tu čak više od 300 godina, dok u blizini seoske crkve takođe postoji i drvo - zapis. Ono po čemu je ovo selo poznato svakako je i Lovačko društvo "Crni vrh" koje se nalazi u njemu, a tu je i posebno zanimljivo jezero pod nazivom Potez koje se formira od kiše, tačnije kišnice.

Nedaleko od jagodinskog sela Majur koje broji više od 2800 stanovnika, smeštena je čuvena Fabrika kablova Jagodina. Samo selo je od centra Jagodine udaljeno tek nešto više od 3 kilometra. Svake godine u peridou između 12. i 19. avgusta ovo selo je domaćin sportskom turniru. Reč je o manifestaciji koja nosi naziv "Svetoromanski letnji turnir", a ekipe se takmiče u malom fudbalu.